Read Biblija (Šarić) Jeremija 23 Bible Online

Jeremija 23 - Biblija (Šarić) bible

Jeremija 23

¹”Teško pastirima koji puštaju da ovce moje paše zalutaju i da se rastrče!”, govori Gospodin.

²Zato ovako veli Gospodin, Izrćlov Bog, protiv pastira koji čuvaju moj narod: “Vi ste moje ovce rastjerali i raspršili, i niste se brinuli za njih. Sad ja pohađam vas za vaša zla djela”, govori Gospodin.

³”Skupljam ostatak svojih ovaca iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na njihov pašnjak, da rastu i množe se.

⁴Postavit ću im pastire koji će ih čuvati. One se više ne će bojati, ne će se plašiti i ginuti”, govori Gospodin.

⁵”Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospodin, “kad ću podići Davidu pravi izdanak. Bit će kralj i vladat će pun mudrosti. Pravo i pravednost činit će u zemlji.

⁶Spasenje nalazi Juda u njegove dane, i Izrćl stanuje u sreći. Ime kojim ga zovu bit će: Gospodin je naša pravednost.

⁷Zato će, evo, doći dani”, veli Gospodin, “kad se više ne će govoriti: Tako neka je živ Gospodin, koji je izveo Izrćlove sinove iz Egipta,

⁸nego: Tako neka je živ Gospodin, koji je pripadnike Izrćlove kuće iz sjeverne zemlje i iz svih zemalja kamo ih je bio razagnao doveo i kući vratio, da opet prebivaju u svojoj zemlji.”

⁹O prorocima: Srce mi puca u tijelu. Dršću svi moji udovi. Kao pijan sam, kao čovjek kojega je osvojilo vino, zbog Gospodina, zbog njegovih svetih riječi.

¹⁰Jer je zemlja puna preljubnika. ? Pod prokletstvom tuguje zemlja, osušila se tratina na pašnjaku. ? Težnja je njihova zločin, i nepravda je njihova snaga.

¹¹”Jest, i prorok i svećenik su opaki. I u svome Hramu moram naći njihovu zloću”, govori Gospodin.

¹²”Zato neka im je njihov put kao klizavo tlo. U tami neka se sruše i padnu na nj! Jer nosim na njih nesreću u godini njihova pohođenja”, govori Gospodin.

¹³”Sablazan sam morao vidjeti kod samarijskih proroka. Prorokovali su Baalom i zavodili Izrćla, moj narod.

¹⁴Ali vidim strahotu kod jeruzalemskih proroka: čine preljub, govore laži i utvrđuju zločince, da se nijedan ne obrati od svoje zloće. Svi su mi kao Sodoma, njegovi su stanovnici kao Gomora.”

¹⁵Zato ovako veli Gospodin nad vojskama protiv proroka: “Evo, ja ću ih hraniti pelinom i napajat ću ih otrovnom vodom. Jer je od jeruzalemskih proroka izišla opakost po svoj zemlji.”

¹⁶Ovako veli Gospodin nad vojskama: “Ne slušajte riječi proroka koji vam prorokuju! Oni vas samo zaluđuju, objavljuju samo viđenja koja su sami izmislili, bez Gospodnjega naloga.

¹⁷Onima koji preziru Gospodnju riječ obećavaju jednako: Imat ćete sreću! Svima koji idu u prkosu svojega srca govore: Nesreća ne dolazi na vas.

¹⁸Jest, tko je stajao u Gospodnjem vijeću da ga je vidio, da je čuo njegovu riječ? Tko je njegovu riječ dosluhnuo i čuo?

¹⁹Evo, udara Gospodnji vihor, njegov gnjev, vihor šumi povrh glave bezbožnika!

²⁰Ne odvraća se Gospodnji gnjev dok to nije izvršio, dok nije ispunio što je u srcu naumio. Na završetku dana spoznat ćete to jasno.

²¹Nisam poslao te proroke, pa ipak trče. Nisam im govorio, pa ipak prorokuju.

²²Kad bi bili stajali u mom vijeću, kazivali bi mojemu narodu moje riječi, odvraćali bi ga od njegova zla puta i od njegovih bezbožnih djela.

²³Jesam li ja Bog koji samo vidi u blizini”, govori Gospodin, “a ne i Bog u daljini?

²⁴Može li se tko sakriti tako tajno da ga ja ne bih vidio?”, govori Gospodin. “Ne ispunjavam li ja nebo i zemlju?”, govori Gospodin.

²⁵”čuo sam što govore proroci koji prorokuju lažno u moje ime: Imao sam jedan san, jedan san.

²⁶Dokle će to još trajati? Imaju li proroci koji prorokuju laž i kazuju što sami izmisle naum,

²⁷misle li oni da će učiniti te moj narod zaboravi moje ime uz njihove sne, što ih pripovijedaju jedan drugome, kao što zaboraviše njihovi oci moje ime uz Baala?

²⁸Prorok koji sanja san, pripovijeda san. A tko ima moju riječ, navješćuje uistinu moju riječ. Što ima zajedničko slama sa zrnom?”, govori Gospodin.

²⁹”Nije li moja riječ kao oganj”, govori Gospodin, “kao malj što razbija stijene?

³⁰Zato, evo, ja ću (navaliti) na te proroke”, govori Gospodin, “koji jedan drugome kradu moje riječi.

³¹Ja ću na te proroke”, govori Gospodin, “koji samo brbljaju jezikom, a to nazivaju Božjom riječi i;"

³²ja ću na te proroke koji sanjaju laži”, govori Gospodin, “i to navješćuju, i moj narod zavode lažima i svojom hitrinom. Ja ih nisam poslao, niti sam im zapovjedio. Oni ne mogu upravo ništa koristiti tome narodu”, govori Gospodin.

³³”Ako te zapita ovaj narod ? prorok ili svećenik ? što je Gospodnje breme, tada im odgovori: Vi ste breme, ali vas odbacujem!”, govori Gospodin.

³⁴”Proroka, svećenika i onoga od naroda koji kaže: Gospodnje breme, ja ću kazniti zajedno s njegovom kućom.

³⁵Ovako ćete jedan drugome i međusobno govoriti: Što je odgovorio Gospodin? Ili: Što je Gospodin rekao?

³⁶Izraz Gospodnje breme ne upotrebljavajte više, jer je svakomu breme njegova vlastita riječ. Vi izvrćete riječi živoga Boga, Gospodina nad vojskama, našega Boga.

³⁷Ovako ćete pitati proroka: Što ti je odgovorio Gospodin? I: Što je Gospodin rekao?

³⁸Ako li govorite o Gospodnjem bremenu, onda veli Gospodin: Budući da upotrebljavate izraz Gospodnje breme premda sam vam zapovjedio: Ne govorite Gospodnje breme,

³⁹zato ću, evo, ja vas uzeti i odbaciti od svojega lica, vas i grad koji sam dao vama i vašim ocima

⁴⁰i navalit ću na vas vječnu porugu i sramotu što se ne zaboravlja.”